Odgovor na pitanje iz naslova traže brojni učenici i roditelji. Osim informacija iz službenih izvora, primjerice matičnog ministarstva, službe Grada, stručnjaka profesionalne orijentacije, odgovor nude i pojedine škole.
Roditelji i učenici ponekad nemaju usklađene pristupe ni kriterije pa tako pa tako „zajednički upis s prijateljicom ili prijateljem“ doživi već u prvom polugodištu nesretan završetak, jer se pojave novi likovi u njihovom životu. Ima dosta različitih primjera „nesporazuma“.
Upisati željenu školi konačni je cilj, a odluku valja temeljiti na valjanim informacijama.
- Roditelje upućujemo da razmisle o višegodišnjim rezultatima praćenja svoje djece, njihovim stavovima i mišljenjima, a posebno iskazanim interesima za pojedine sadržaje obrazovanja, slobodne aktivnosti i već uočene umjetničke sklonosti.
- Izbor grupacije škola drugi je korak, škole mogu biti slične, ali programski vrlo različite. Kurikulume škola valja pomno analizirati i osvjedočiti se da ponekad ispod naziva škole nema željenih programa obrazovanja.
- Uži izbor škole valja sagledati i u mogućnosti nastavka obrazovanja, odnosno koji programi, obvezni i izborni, nude mogućnosti izbora različitih fakulteta i akademija.
- Često učenici, primjerice, polaze već neku umjetničku školu (muzičku, plesnu,…), važno je da ta druga škola i gimnazija osiguraju maksimalnu usklađenost učeničkih obaveza.
- Izbor škole, osim temeljnog usmjerenja za gimnazije (opća, jezična, prirodoslovna, klasična, umjetnička, športska, i dr.) valja razmotriti i kroz Školski kurikulum s obzirom na sadržaje i oblike koji potiču razvijanje sposobnosti učenika, primjerice radionice u školi i izvan škole.
- Školska atmosfera bitna je odrednica u funkciji poticaja radnog i kreativnog djelovanja učenika. U školi u kojoj ima nasilja, nekulturnog ponašanja, poroka, u kojoj ima učeničkog straha od različitih negativnih pritisaka, u takvoj školi ne otvaraju se prostori za učeničke inicijative, istraživački rad i stvaralačka rješenja.
- U procesu sazrijevanja mladih važni su sugovornici koji su spremni kvalitetno prenijeti stručna saznanja, razumjeti učeničke probleme i nedoumice, založiti se za realizaciju učeničke ideje, pomoći u oblikovanju njegove odluke. Profesori su dragocjeni sugovornici i sukreatori nastavnog procesa u kojem učenici nisu objekti na kojima se vrši radnja, već spremni suradnici i aktivni sudionici u procesu samoobrazovanja.
- Posjetnicu škole ispunjava i školska oprema koja osigurava kvalitetu i ritam nastave, ali je i poticaj razvijanju različitih intelektualnih, izražajnih i radnih sposobnosti.
- „Gimnazija s osmijehom“ – tako je učenica nazvala svoju gimnaziju, a time je odredila i sliku škole koja mora biti i opći cilj obrazovanja.
Dr.sc. Rasima Kajić
