U prošlome su polugodištu grupe učenika trećega i četvrtoga razreda posjetile Odsjek za anglistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prisustvovali su četirima predavanjima kolegijâ Suvremeni engleski jezik 1, Uvod u studij engleske književnosti, Američki roman 19. stoljeća i Uvod u studij engleskoga jezika. Dojmove o posjetu Filozofskome fakultetu najbolje će prenijeti riječi samih učenika.
Općenito o samome posjetu Doris M. rekla je sljedeće: „Škola i profesor engleskoga jezika omogućili su nam jedan vrlo koristan posjet za našu budućnost. Tim smo posjetom mogli svojim očima vidjeti kako teku predavanja na fakultetima te koje su im su razlike, prednosti i mane.“ Tena B. dodala je da su „u sklopu unaprjeđenja jezika i mogućega studiranja na Filozofskome fakultetu posjetili predavanja o engleskome jeziku i književnosti.“
Ivona P. napisala je: „Odlučila sam se prijaviti za posjet jer još nisam sigurna koji bih fakultet upisala pa sam mislila da bi mi to pomoglo u mojemu izboru.“ Općenite dojmove o posjetu Lovro A. opisuje ovim riječima: „Drago mi je što smo dobili priliku sudjelovati predavanjima, ne samo zbog toga što smo upoznali njihov način rada, što će nam koristiti i u gimnaziji, nego i zato što smo se upoznali i s načinom života tih studenata.“
O predavanju kolegija Suvremeni engleski jezik 1 Tena B. zapisala je ova razmišljanja: „Budući da nikada nisam bila na fakultetskom predavanju, nisam znala što očekivati, ali sam se ugodno iznenadila. Profesor je govorio razgovijetno i dovoljno polagano da sve stignemo zapisati. Ono što mi se najviše svidjelo bila je analiza zadaće jer je vrlo slična onoj u gimnaziji pa mi to nije bilo teško pratiti. Većina predavanja bila je poznata i nama tako da smo se mogli uključiti u raspravu.“
Rea K.-B. više se veselila predavanju iz književnosti, no nakon ovoga je predavanja o njemu rekla sljedeće: „Kao i nebrojeno puta do sada, uvjerila sam se u istinitost one da nije važno što, nego tko i kako govori. Smatram da je umijeće i talent profesora u tome da i tzv. dosadno, suhoparno gradivo učini zanimljivim i privuče pažnju učenikâ i studenata, što je profesoru u potpunosti uspjelo. Svidjele su mi se paralele koje je povlačio s fizikom i inzistiranje na konkretnoj uporabi, a ne na teoretiziranju i hipotetskim situacijama. Usto, odličan je govornik i nije zatvoren u četiri zida svojega predmeta već, ako i nije tako, ostavlja dojam da nema teme o kojoj se s njim ne bi moglo raspravljati.“
Marija D. smatra „da je za mlade ljude iznimno važno da im se gradivo prezentira na način koji onda sve to čini zanimljivim i plijeni pažnju“ i sviđao joj se „način kojim profesor obično vrijeme u engleskom usporedi s, naprimjer, određenim terminom iz fizike i time postigne da student lakše shvati gradivo“. Hanna D. dodala je da je „sat bio dinamičan i brz, a ne monoton i spor, posebno zadnji dio kada smo analizirali uporabu glagolskih vremena u rečenici“. Nikola B. korist je predavanja sažeo ovim riječima: „Profesor nam je objasnio stvari koje mi sada pomažu u mom znanju engleskoga jezika.“
Što se tiče predavanja iz kolegija Uvod u studij engleske književnosti, Fran S. rekao je da ga „engleska književnost nije previše zanimala“ ali je unatoč tome „poslušao i naučio nešto više o ljudskim rasama, roblju, sukobima između domorodaca i istraživača itd.“ Sudjelovanje na književnome seminaru Američka književnost 19. st. Hana Ć. opisala je ovako: „Studentice su nas, zajedno sa svojom profesoricom, izrazito detaljnom i temeljitom obradom djela Edgara Allana Poea upoznale s raznim interpretacijama, povijesnom pozadinom i mnogobrojnim stručnim izvorima te dale kontekstualizaciju i stručnu analizu književnoga značaja djela.“ Lovre J. za prezentacije studentica kaže da ih je „bilo zanimljivo vidjeti budući da to rade i učenici Privatne umjetničke gimnazije“. Velebit G. komentirao je predavanje na sljedeći način: „Predavanje mi je bilo malo van konteksta jer nisam pročitao roman koji se obrađivao i sve mi se činilo pomalo neshvatljivo, ali čim su Poea proglasili rasistom, sve je postalo mnogo zanimljivije.“
Na predavanje iz kolegija Uvod u studij engleskoga jezika Bruno B. osvrnuo se kazavši sljedeće: „Predavanje je držao mladi profesor zadivljujuće opširnog znanja. Koristeći prezentaciju kao vizualno pomagalo za studente, a ne za sebe, brzo je i uspješno objašnjavao pojmove i davao primjere, i sve to na engleskome jeziku, uz pokoju pošalicu kako predavanje ne bi bilo suhoparno i monotono. Sve u svemu, to je bilo najzabavnije, ali i najneudobnije predavanje zbog činjenice da su klupe poprilično neudobne, no ipak je bilo posebno iskustvo sjediti u pravoj sveučilišnoj dvorani.“
Vili B. dojmove o predavanju iz kolegija sročio je rekavši da je predavanje „bilo vrlo zanimljivo i zabavno zbog profesora koji je, cijelo vrijeme nasmijan i uz dosta humorističnih dosjetki, na zanimljiv način predavao lingvistiku“. Hana Ć. dodala je sljedeće: „Vrlo pristupačan i simpatičan profesor je, kao i profesorica američke književnosti, predavanje potkrijepio prezentacijom u PowerPointu koja je vrlo koherentno i jednostavno pojasnila gradivo koje smo savršeno shvatili.“
Izabela Š. i Nika P. predavanjem su bile oduševljene. Izabela je rekla sljedeće: „Profesor je uspio nezanimljive stvari učiniti zanimljivima, a zanimljive stvari učiniti fascinantnima. Njegov živi način predavanja, očita ljubav prema predmetu i općenito pozitivna atmosfera učinile su predavanje izvrsnim.“ Nikin je komentar sljedeći: „Smješnijeg, zanimljivijeg i zabavnijeg profesora nisam vidjela. Mislim da ću otići na taj fakultet i slušati njegov kolegij samo zbog toga da me ujutro tako razveseli, ali i nauči.“
Naposljetku, vrijedi pročitati s kakvim su mislima naši učenici napustili Filozofski fakultet. Neki su od njih već razmišljali o studiranju jezika. Marija D. kaže da nakon posjeta njezino „razmišljanje o studiranju nekoga jezika još se više zahuktalo“. Rekla je i sljedeće: „Jako mi je drago da sam bila dijelom jednoga takvog predavanja, ujedno i mojega prvog, i vidjela kako izgleda sat intenzivnoga engleskog jezika u kojemu svi sudjeluju i njegovim su dijelom. Ovo bih iskustvo rado ponovila.“
Valentina Z. rekla je da ju je Filozofski fakultet „posebno zaintrigirao zbog načina na koji funkcionira i zbog samih kolegija koje nudi“, dok je Lovro A. rekao da su mu „dojmovi pozitivni“ i da će mu ovo „iskustvo sigurno pomoći u odabiru fakulteta“. Ivona P. predložila je „da bi bilo jako dobro i korisno da posjetimo još neke fakultete i akademije“, a Nikola B. dodao je da bi im to pomoglo pri odlučivanju „u četvrtome razredu koji fakultet upisati“.
Nekim učenicima ovaj je posjet olakšao odluku koju moraju donijeti za nekoliko mjeseci. Janja G. rekla je da je „planirala i prije nego što smo posjetili Filozofski fakultet probati ga upisati“ i da je „ovaj posjet samo ojačao i dodatno potvrdio tu odluku“. Rafael M. zaključio je da je „ovo iskustvo smatrao poučnim i informativnim“ posebice uzimajući u obzir to što želi „upisati Filozofski fakultet najesen“. Izabela Š. odlučna je da želi upisati ovaj fakultet, čemu svjedoče i njene riječi: „Posjet Filozofskome definitivno je potvrdio da je to fakultet na koji želim ići, brišući i najmanje sumnje koje sam možda prije imala.“
Karla R. završava svoj osvrt riječima: „Uživala sam u tome što učim nešto unaprijed i što sam imala povlasticu sudjelovati u nečemu takvome.“ Velebit G. zaključio je da je ovo bio „jedan od kvalitetnijih stručnih posjeta koji zapravo ima veze s edukacijom i obrazovanjem“.
